Osobno(životno) planiranje još je u nedavnoj prošlosti  bilo većinom vezano uz planiranje školovanja, pronalaženje posla kroz koji se je gradila karijera i podizala obitelj, i na kraju, zasluženo umirovljenje bazirano uglavnom na štednji u mirovinskim fondovima. Osobno financijsko planiranje, kao dio životnog planiranja, ako se je posao s novcem uopće tako nazivao, bilo je najčešće vezano uz planiranje zarade (kroz posao) i raspored zarađenog novca na štednju i potrošnju.  

S vremenom je ekonomski i društveni razvoj povećao i proširio mogućnosti zarade (ali i potrošnje) novca kroz nove i sve brojnije oblike štednje i ulaganja u financijske institucije ili direktno na financijskim tržištima, kako za poslovne subjekte tako i za pojedince. Internet je ove procese ubrzao, a napredna tehnologija ih je globalno ujedinila.

I kao što je financijsko planiranje neodvojivi dio poslovnog planiranja u tvrtkama i organizacijama, tako je osobno financijsko planiranje sastavni dio svakog životnog planiranja. U osnovi financijskog planiranja, poslovnog i osobnog, nije novac već je to vizija i ciljevi koji se žele ostvariti. Novac je financijsko sredstvo pomoću kojeg se ti ciljevi ostvaruju, i kao i svako sredstvo podložan je kretati se onako kako određuje onaj koji tim sredstvom upravlja, kao što upravljač za volanom određuje kretanje automobila, osoba na biciklu kretanje bicikla, tako i osoba koja upravlja novčanim tokovima određuje kretanje novca.

Novčane tokove čine različite vrste primitaka i izdataka novca. Novčani primici kao što je plaća, dobit od ulaganja, dividende, kamate na štednju, i drugi dobici, su vlastita sredstva, a razne vrste kredita i pozajmica spadaju u tuđa sredstva. Jednom sjedinjena na našem računu u banci ili u novčaniku, tuđa i vlastita sredstva čine ukupne primitke , odnosno ukupan novac koji možemo trošiti, ulagati, štedjeti, vratiti kreditoru, i upotrijebiti na druge načine, stvarajući tako  novčane izdatke.

Novčani primici i izdaci su međusobno povezani, a povezuje ih obrazac potrošnje koji kreira svatko za sebe, u skladu sa životnom vizijom i/ili vođen navikama i vanjskim poticajima. Kroz potrošnju novca mi zadovoljavamo svoje potrebe, kupujemo stvari i usluge koje trebamo ili želimo, a tako ujedno  smanjujemo količinu novca koja se nalazi u primicima. Smanjenje zatim nastojimo nadoknaditi povećanjem vlastitih sredstava (radom, ulaganjem), a ako vlastita sredstva nisu dovoljna, na raspolaganju nam stoje razne mogućnosti korištenja tuđih sredstava-kredita, pozajmica.   Upravljanje financijskim tokovima kroz procese Zarada-Potrošnja, tako stvara vječni krug kreiran da zadovolji naše potrebe. Naše potrebe su kreator obrasca potrošnje, a financijska sredstva koja nam stoje na raspolaganju (ukupni novčani primici) određuju granice potrošnje unutar kojih se te potrebe mogu zadovoljiti. Često se čini da se događa upravo obrnuto, jer vanjski poticaji kroz reklame i dostupnost novca korištenjem kreditnih kartica i pozajmica, stvaraju naše potrebe i potiču na potrošnju, ili/i stvaraju nesrazmjer između naših želja i raspoloživih novčanih sredstava.

Kroz proces osobnog financijskog planiranja primici i izdaci u financijskim tokovima se dovode u ravnotežu, ne samo međusobno na financijskom planu, već što je puno važnije, u odnosu na postavljene ciljeve  i stvarne potrebe koje bi trebale stajati iza svake potrošnje i novčanih izdataka, umjesto želja koje izazivaju reklame i drugi vanjski poticaji. Stoga, je u fokusu financijskog planiranja životna vizija, obrazac ponašanja i potrošnje, koje je ponekad potrebno malo pomaknuti kako bi spoznali svoje potrebe, ciljeve, životnu viziju, i našli pravu mjeru stvarajući novac za njihovo ostvarenje.

Kada koristiti usluge financijskog planera?

U različitim životnim fazama postoje i različiti životni ciljevi i prioriteti, kao što je kupnja stana, školovanje djece, financijska ulaganja, (u nekretnine, dionice, itd.), namjeravano pokretanje vlastitog posla, kupnja obrta/poduzeća,  planiranje odlaska u mirovinu i mnogi drugi,  kada su nam potrebne dodatne ili specifične informacije i kada može biti potrebno angažirati stručnjaka za štednju, za osiguranje,  za ulaganja ili za neko drugo područje, koji te informacije imaju.

Ovlašteni računovođa-osobni financijski planer uspješno može pomoći na razvijanju strategije i ciljeva planiranja temeljene na stvarnim potrebama i kreiranju financijskog okvira u kojem će se te potrebe zadovoljiti. Osobni financijski planer pomaže spoznati ključne procese financijskih tokova, i utjecaje kojima su ti procesi i tokovi podložni,  kako bi zadovoljili definirane potrebe i postigli optimalne procjene obaveza za poreze i kredite, odnosa vlastitih i tuđih sredstava, procjenjivanje imovine i njenog korištenja,  izlaganje prema rizicima i preporuke metoda za upravljanje rizicima, i drugim pitanjima osobnog financijskog planiranja.

Osobno financijsko planiranje je proces

Osobno financijsko planiranje je dinamičan proces a odvija se kroz pet glavnih koraka koji se stalno naizmjenično ponavljaju:

1. procjena sadašnje financijske situacije (npr.:utvrđivanje vlasništva i vrijednosti ukupne imovine, razmatranje prihoda i obrazca trošenja, procjena sadašnjih novčanih tokova i financijskih obveza),

2. utvrđivanje financijskih ciljeva koji se žele postići (npr.:osigurati novac za kupnju stana, za mirovinu, školovanje djece, kupnju novog auta, putovanja, ili uskladiti primitke s obvezama)

3. utvrđivanje načina na koji će se ostvariti financijski ciljevi, (npr.:povećanje prihoda, smanjenje potrošnje, štednja, ulaganje u fondove, investiranje)

4.realizacija-ostvarenje financijskih ciljeva (ovisno o načinu koji smo odabrali za ostvarenje ciljeva, realizacija plana kroz stvarne aktivnosti)

5.praćenje i procjena ostvarenja plana(npr.: kontinuirano je potrebno provjeriti ostvaruju li se naši financijski ciljevi kako smo planirali, ili treba izvršiti neke korekcije).

Ljubica Matošević